Unatoč ponovljenim izbijanjima COVID-19, slabom globalnom gospodarskom oporavku i intenziviranim geopolitičkim sukobima, uvoz i izvoz između Kine i EU-a i dalje su ostvarili kontradiktoran rast. Prema podacima koje je nedavno objavila Glavna carinska uprava, EU je u prvih osam mjeseci bio drugi najveći trgovinski partner Kine. Ukupna vrijednost trgovine između Kine i EU-a iznosila je 3,75 bilijuna juana, što je međugodišnje povećanje od 9,5%, što čini 13,7% ukupne vrijednosti kineske vanjske trgovine. Podaci Eurostata pokazuju da je u prvoj polovici godine obujam trgovine 27 zemalja EU-a s Kinom iznosio 413,9 milijardi eura, što je međugodišnje povećanje od 28,3%. Među njima, izvoz EU-a u Kinu iznosio je 112,2 milijarde eura, što je pad od 0,4%; uvoz iz Kine iznosio je 301,7 milijardi eura, što je porast od 43,3%.
Prema intervjuiranim stručnjacima, ovaj skup podataka potvrđuje snažnu komplementarnost i potencijal gospodarstva i trgovine između Kine i EU. Bez obzira na to kako se međunarodna situacija mijenja, ekonomski i trgovinski interesi dviju strana i dalje su usko povezani. Kina i EU trebale bi ojačati međusobno povjerenje i komunikaciju na svim razinama te dodatno unijeti „stabilizatore“ u sigurnost bilateralnih, pa čak i globalnih lanaca opskrbe. Očekuje se da će bilateralna trgovina nastaviti rasti tijekom cijele godine.
Od početka ove godine, gospodarska i trgovinska suradnja između Kine i EU pokazala je snažnu otpornost i vitalnost. „U prvoj polovici godine, ovisnost EU o kineskom uvozu se povećala.“ Cai Tongjuan, istraživač na Chongyang institutu za financijske studije Sveučilišta Renmin u Kini i zamjenik direktora Odjela za makro istraživanja, analizirao je u intervjuu s novinarom International Business Dailyja. Glavni razlog je sukob EU-a u Rusiji i Ukrajini te utjecaj sankcija na Rusiju. Stopa rada niže prerađivačke industrije smanjila se i postala je ovisnija o uvozu. Kina je, s druge strane, izdržala test epidemije, a domaći industrijski lanac i lanac opskrbe relativno su dovršeni i normalno funkcioniraju. Osim toga, teretni vlak Kina-Europa također je nadoknadio praznine u pomorskom i zračnom prijevozu koji su lako pogođeni epidemijom, osigurao nesmetan prijevoz između Kine i Europe te dao veliki doprinos trgovinskoj suradnji između Kine i Europe.
Na mikro razini, europske tvrtke poput BMW-a, Audija i Airbusa nastavile su širiti svoje poslovanje u Kini ove godine. Istraživanje o planovima razvoja europskih tvrtki u Kini pokazuje da je 19% europskih tvrtki u Kini izjavilo da su proširile opseg svojih postojećih proizvodnih operacija, a 65% da su zadržale opseg svojih proizvodnih operacija. Industrija vjeruje da to odražava čvrsto povjerenje europskih tvrtki u ulaganja u Kinu, otpornost kineskog gospodarskog razvoja i snažno domaće tržište koje je i dalje privlačno europskim multinacionalnim tvrtkama.
Vrijedi napomenuti da nedavni napredak povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke i pritisak na euro mogu imati višestruke utjecaje na uvoz i izvoz Kine i EU-a. „Utjecaj deprecijacije eura na kinesko-europsku trgovinu već se pojavio u srpnju i kolovozu, a stopa rasta kinesko-europske trgovine u ta dva mjeseca smanjila se u usporedbi s prvom polovicom godine.“ Cai Tongjuan predviđa da će, ako euro nastavi deprecirati, roba „Proizvedeno u Kini“ biti relativno skupa, što će utjecati na kineske izvozne narudžbe u EU u četvrtom tromjesečju; istovremeno, deprecijacija eura učinit će „Proizvedeno u Europi“ relativno jeftinom, što će pomoći povećanju kineskog uvoza iz EU-a, smanjenju trgovinskog deficita EU-a s Kinom i promicanju uravnoteženije trgovine Kine i EU-a. Gledajući unaprijed, i dalje je opći trend jačanja gospodarske i trgovinske suradnje Kine i EU-a.
Vrijeme objave: 16. rujna 2022.