Uprkos ponovljenim izbijanjima COVID-19, slabom globalnom ekonomskom oporavku i intenziviranim geopolitičkim sukobima, uvoz i izvoz između Kine i EU i dalje su ostvarili kontradiktoran rast. Prema podacima koje je nedavno objavila Generalna uprava carina, EU je bila drugi najveći trgovinski partner Kine u prvih osam mjeseci. Ukupna vrijednost trgovine između Kine i EU iznosila je 3,75 biliona juana, što je međugodišnje povećanje od 9,5%, što čini 13,7% ukupne vrijednosti kineske vanjske trgovine. Podaci Eurostata pokazuju da je u prvoj polovini godine obim trgovine 27 zemalja EU s Kinom iznosio 413,9 milijardi eura, što je međugodišnje povećanje od 28,3%. Među njima, izvoz EU u Kinu iznosio je 112,2 milijarde eura, što je pad od 0,4%; uvoz iz Kine iznosio je 301,7 milijardi eura, što je porast od 43,3%.
Prema intervjuisanim stručnjacima, ovaj skup podataka potvrđuje snažnu komplementarnost i potencijal ekonomije i trgovine između Kine i EU. Bez obzira na to kako se međunarodna situacija mijenja, ekonomski i trgovinski interesi dvije strane i dalje su usko povezani. Kina i EU trebale bi ojačati međusobno povjerenje i komunikaciju na svim nivoima, te dodatno ubrizgati „stabilizatore“ u sigurnost bilateralnih, pa čak i globalnih lanaca snabdijevanja. Očekuje se da će bilateralna trgovina održati rast tokom cijele godine.
Od početka ove godine, ekonomska i trgovinska saradnja između Kine i EU pokazala je snažnu otpornost i vitalnost. „U prvoj polovini godine, ovisnost EU o uvozu iz Kine se povećala.“ Cai Tongjuan, istraživač na Institutu za finansijske studije Chongyang Univerziteta Renmin u Kini i zamjenik direktora Odjela za makro istraživanja, analizirao je u intervjuu za novinara International Business Dailyja. Glavni razlog je sukob EU u Rusiji i Ukrajini i utjecaj sankcija na Rusiju. Stopa rada niže prerađivačke industrije je opala i postala je ovisnija o uvozu. Kina je, s druge strane, izdržala test epidemije, a domaći industrijski lanac i lanac snabdijevanja su relativno kompletni i normalno funkcionišu. Osim toga, teretni voz Kina-Evropa je također nadoknadio praznine u pomorskom i vazdušnom transportu koji su lako pogođeni epidemijom, osigurao nesmetan transport između Kine i Evrope i dao veliki doprinos trgovinskoj saradnji između Kine i Evrope.
Na mikro nivou, evropske kompanije poput BMW-a, Audija i Airbusa nastavile su širiti svoje poslovanje u Kini ove godine. Istraživanje o planovima razvoja evropskih kompanija u Kini pokazuje da je 19% evropskih kompanija u Kini reklo da su proširile obim svojih postojećih proizvodnih operacija, a 65% da su zadržale obim svojih proizvodnih operacija. Industrija smatra da to odražava čvrsto povjerenje evropskih kompanija u ulaganje u Kinu, otpornost kineskog ekonomskog razvoja i snažno domaće tržište koje i dalje ostaje atraktivno za evropske multinacionalne kompanije.
Vrijedi napomenuti da nedavni napredak u povećanju kamatnih stopa Evropske centralne banke i pritisak na euro mogu imati višestruke utjecaje na uvoz i izvoz Kine i EU. „Utjecaj deprecijacije eura na kinesko-evropsku trgovinu već se pojavio u julu i augustu, a stopa rasta kinesko-evropske trgovine u ova dva mjeseca opala je u usporedbi s prvom polovinom godine.“ Cai Tongjuan predviđa da će, ako euro nastavi deprecirati, roba „Proizvedeno u Kini“ biti relativno skupa, što će utjecati na kineske izvozne narudžbe u EU u četvrtom kvartalu; istovremeno, deprecijacija eura će učiniti robu „Proizvedeno u Evropi“ relativno jeftinom, što će pomoći povećanju kineskog uvoza iz EU, smanjenju trgovinskog deficita EU s Kinom i promoviranju uravnoteženije trgovine između Kine i EU. Gledajući unaprijed, i dalje je opći trend jačanja ekonomske i trgovinske suradnje između Kine i EU.
Vrijeme objave: 16. septembar 2022.