Uprkos ponovljenim izbijanjima COVID-19, slabom oporavku globalne ekonomije i intenziviranim geopolitičkim sukobima, uvoz i izvoz između Kine i EU i dalje su ostvarili suprotan rast. Prema podacima koje je nedavno objavila Generalna uprava carina, EU je bila drugi najveći trgovinski partner Kine u prvih osam mjeseci. Ukupna vrijednost trgovine između Kine i EU iznosila je 3,75 biliona juana, što je povećanje od 9,5% u odnosu na prethodnu godinu, što čini 13,7% ukupne vrijednosti kineske vanjske trgovine. Podaci Eurostata pokazuju da je u prvoj polovini godine obim trgovine 27 zemalja EU sa Kinom iznosio 413,9 milijardi eura, što je povećanje od 28,3% u odnosu na prethodnu godinu. Među njima, izvoz EU u Kinu iznosio je 112,2 milijarde eura, što je pad od 0,4%; uvoz iz Kine iznosio je 301,7 milijardi eura, što je povećanje od 43,3%.
Prema mišljenju intervjuisanih stručnjaka, ovaj skup podataka potvrđuje snažnu komplementarnost i potencijal privrede i trgovine Kine i EU. Bez obzira na to kako se međunarodna situacija mijenja, ekonomski i trgovinski interesi dvije strane i dalje su usko povezani. Kina i EU trebale bi unaprijediti međusobno povjerenje i komunikaciju na svim nivoima, te dodatno ubrizgati „stabilizatore“ u sigurnost bilateralnih, pa čak i globalnih lanaca snabdijevanja. Očekuje se da će bilateralna trgovina održati rast tokom cijele godine.
Od početka ove godine, ekonomska i trgovinska saradnja Kine i EU pokazala je snažnu otpornost i vitalnost. „U prvoj polovini godine povećala se zavisnost EU od kineskog uvoza.” Cai Tongjuan, istraživač na Institutu za finansijske studije Chongyang na Univerzitetu Renmin u Kini i zamjenik direktora Odjeljenja za makroistraživanje, analizirao je u intervjuu novinaru International Business Daily. Glavni razlog je sukob EU u Rusiji i Ukrajini i uticaj sankcija na Rusiju. Stopa poslovanja niže prerađivačke industrije je opala, a ona je postala više zavisna od uvoza. Kina je, s druge strane, izdržala test epidemije, a domaći industrijski lanac i lanac opskrbe relativno su završeni i normalno funkcioniraju. Osim toga, teretni voz Kina-Evropa nadoknadio je i praznine u pomorskom i vazdušnom saobraćaju koji su lako pogođeni epidemijom, obezbedio je nesmetan transport između Kine i Evrope i dao veliki doprinos trgovinskoj saradnji Kine i Evrope. .
Sa mikro nivoa, evropske kompanije poput BMW-a, Audija i Airbusa nastavile su da šire svoje poslovanje u Kini ove godine. Istraživanje o planovima razvoja evropskih kompanija u Kini pokazuje da je 19% evropskih kompanija u Kini reklo da je proširilo obim svojih postojećih proizvodnih operacija, a 65% je reklo da je zadržalo obim svojih proizvodnih operacija. Industrija vjeruje da to odražava čvrsto povjerenje evropskih kompanija u ulaganja u Kinu, otpornost kineskog ekonomskog razvoja i snažno domaće tržište koje je i dalje privlačno evropskim multinacionalnim kompanijama.
Vrijedi napomenuti da nedavni napredak u povećanju kamatnih stopa Evropske centralne banke i pritisak na euro mogu imati višestruki uticaj na uvoz i izvoz Kine i EU. “Uticaj depresijacije eura na kinesko-evropsku trgovinu već se pojavio u julu i avgustu, a stopa rasta kinesko-evropske trgovine u ova dva mjeseca je opala u odnosu na prvu polovinu godine.” Cai Tongjuan predviđa da će ako euro nastavi da depresira, to će učiniti “Made in China” relativno skupim, što će uticati na kineske izvozne narudžbe u EU u četvrtom tromjesečju; istovremeno, depresijacija eura će učiniti “Made in Europe” relativno jeftinom, što će pomoći povećanju uvoza Kine iz EU, smanjenju trgovinskog deficita EU sa Kinom i promovisanju da trgovina Kine i EU postane uravnoteženija. Gledajući unaprijed, i dalje je opći trend za Kinu i EU da jačaju ekonomsku i trgovinsku saradnju.
Vrijeme objave: Sep-16-2022